Sendy Osmicevic: ZMAG / Reciklirano imanje

XDSCF8743.jpg

Razgovor sa Sendy Osmicevic, koordinatoricom programa za hranu te voditeljicom sjemenarskih i vrtnih aktivnosti o projektima ZMAG-a (preuzeto iz intervjua za Buro247):

XDSCF8780.jpg

ZMAG okuplja organske vrtlare, prakticare primjenjivih tehnologija i ekoloskog graditeljstva, dizajnere permakulture, istrazivace pravednih socijalnih modela organizacije i ravnopravnih medjuljudskih odnosa te ekoloske aktiviste... Kada bi morala opisati ZMAG u samo pet rijeci, koje vrijednosti ZMAG-a bi izdvojila?

Vjestina, svijest, aktivizam, energicnost, optimizam.

XDSCF8702.jpg

Ukratko sto je to permakultura?

Ne postoji jedna fiksna definicija permakulture pa je to uvijek odgovor na siroko. Uglavnom rijec je o osmisljavanju prostora u kojem zivimo i nacin na koji koristimo raspolozive resurse, tako da kvalitetno zadovoljavamo sve zivotne potrebe, a neovisni smo o inputu izvana, ujedno ne stvarajuci zagadjenje ni otpad. Permakultura predstavlja svjesno oblikovanje, ne samo vrta, vec svih elemenata potrebnih za zivot prema nacelima samoodrzivosti. To se jos naziva zatvoren ili kruzni sustav, sto znaci da otpad iz jednog dijela sustava koristimo kao resurs za drugi, a da nema nikakvih stetnih posljedica. Takodjer se tezi iskoristiti taj resurs na sto vise raznih nacina ili sto vise puta. Npr. kuhamo rucak i nastane biootpad koji mozemo iskompostirati, poslije kompost mozemo koristiti u vrtu ili raditi kompostne cajeve za biljke ili napraviti kompostnu hrpu na koju se mozemo grijati. Ima puno verzija i mogucnosti, stvar je da ne ispustimo energiju koja nam je na dohvat ruke, vec ju zadrzimo, a pritom ne zagadjujemo vec naprotiv spasavamo okolis. Postoje 12 osnovnih nacela permakulturnog dizajna, a meni su najdraza ova dva: problem je rjesenje i svaki element treba obavljati vise funkcija.

XDSCF8781.jpg

Kada je i kako permakultura stigla u nase krajeve?

Permakultura nastaje sredinom 70-ih u Australiji gdje su Bill Mollison i njegov student David Holmgren proucavali prasume i kako da po takvom principu funkcioniranja suma sprijece dezertifikaciju koja je veliki problem na njihovom kontinentu. Razvili su temelje uravnotezenog sustava koji se temelji na zajednistvu drveca, grmlja, niskog raslinja, gljiva i korjenskog sustava. Za svoju metodu izabiru rijec permakultura koja simbolizira permanentnu agrikulturu, metodu odrzive proizvodnje hrane. Autorima postaje jasno da permakultura ne moze stati samo na osiguravanju hrane vec da obuhvaca citav niz ljudskih djelatnosti te interdisciplinarno povezuje mnostvo znanosti, vjestina i tehnika.

U Hrvatsku je sluzbeno dosla 2005. godine u Motovun, gdje je ZMAG bio domacin 7. Svjetske permakulturne konvergencije na kojoj je prisustvovao i sam Bill Mollison. Najznacajniju ulogu za razvoj permakulturnog pokreta u Hrvatskoj imao je Europski permakulturni institut (2006. godine pretvoren u Permakulturno vijece za Europu) koji je vodio danski učitelj Tony Andersen, jedan od europskih veterana permakulture. On je redovito, u suradnji s lokanim grupama, odrzavao tečajeve Permakulture i mentorirao rad nasih ucitelja. Na Recikliranom imanju udruge ZMAG organizirana je 2010. godine 1. Hrvatska permakulturna konvergencija na kojoj je diplome obranilo sedam hrvatskih ucitelja i od tada smo dobili mogucnost samostalno predavati i organizirati tecajeve (PDC-ove).

DSCF8714.jpg

Cini se da se sve vise ljudi odlucuje vratiti prirodi, posvecujuci paznju okolisu i hrani koju jedu. Koliko je taj "pokret" povratka prirodi jak u Hrvatskoj?

Kada si skroz u tome poput mene, kada ti je posao ujedno i hobi, kada si medju ljudima koji te podrzavaju, „pokret“ ti se cini zaista velik. Svjesna sam da zapravo (nazalost) nije tako, ali u zadnjih par godina nastale su mnoge hvalevrijedne inicijative (poput: Vestigium, Parkticipacija, Mali plac, Zeleni klik, Zez itd.) koje dokazuju kako se ipak nesto pokrenulo u ljudima kada imaju potrebne za ovakvim stvarima, a mi cemo i dalje „zavoditi“ ljude s logicnoscu prirode i odrzivosti.

XDSCF8773.jpg

Puno polazete na edukaciju – uz standardne tecajeve permakulture i Permakulturnu akademiju kod vas se mogu steci znanja i vjestine vezane uz ekolosko vrtlarenje, kompostiranje, prirodno graditeljstvo, biotekturu, dobru ekonomiju, prirodnu kozmetiku, recikliranje i drugo. Jesu li kod nas sva podrucja jednako popularna ili uocavate neke trendove?

Edukacija kroz primjere je nas cilj! Vrtlarstvo i tradicijske sorte sjemena su uvijek aktualna tema, biotektura postaje sve zapazenija, a zadnjih par godina nastao je veliki bum na temu prirodnog graditeljstva. Zbog toga od prosle godine organiziramo Konvenciju prirodnog graditeljstva, koja se ove godine odrzala u svibnju na Recikliranom imanju u Vukomericu. Kako se nalazimo samo pola sata od Zagreba u kojem zivi sve vise ljudi i doslovno nicu gradski vrtovi, urbana permakultura je sve trazenija. Kada otkrijete permakulturu, trend je da zelite napraviti i isprobati sto ste naucili jer se sve cini jednostavno.

XDSCF8762.jpg

Tokom godina uspjesno ste ostvarili brojne projekte i programe. Koje bi istaknula kao najvaznije?

Mi u ZMAG-u podijeljeni smo u razlicite timove pa tako ja vodim „Vrtni tim“. Kao predstavnica svog tima istaknula bih nas projekt „Drustvena banka sjemena“ koji smo pokrenuli od ove godine. Drustvene Banke sjemena su lokalno upravljane i kontrolirane, neformalne institucije, otvorene za javnost ciji je cilj ocuvanje, revitalizacija, jacanje i poboljsanje lokalnog sjemenskog sustava s naglaskom na lokalne hrvatske tradicijske sorte. Glavni cilj projekta je kreiranje mreze malih lokalnih proizvodjaca hrane i sjemena, educiranje, podizanje svijesti, dijeljenje znanja o vaznosti ocuvanja lokalnih i tradicijskih sorti i obnavljanje izgubljenih sorti te promicanje suvereniteta sjemena i hrane.

Tradicionalne stare domace sorte moguce je donirati na  adresu udruge ZMAG (Vukomerić 23/3, 10418 Dubranec).

XDSCF8715.jpg

Vodite i zanimljiv program Umjetnost i permakultura, o cemu je rijec?

Zadnje tri godine provodimo i umjetnicke projekte. Projekt „Umjetnost i permakultura“  osmisljen je u suradnji s GMK (Galerija Miroslav Kraljević) i kustosicom Leom Vene, a pociva na umjetnickom promisljanju nacela permakulture kao modela kreiranja odrzivih, fleksibilnih i produktivnih kultura kroz opservaciju prirodnih sistema.

U okviru projekta u 2016. godini umjetnici Vanja Babic i Bojan Mucko proveli su vrijeme na imanju upoznavajuci se s radom udruge te se u daljnjem zajednickom radu odlucili istraziti mogucnosti solarne energije kroz princip suncevog kuhala kojeg su nadalje u vlastitoj umjetnickoj praksi upotrijebili kao model javnog djelovanja i javne izvedbe.

U 2017. projekt „Sjeme za buducnost“ u suradnji s kolektivom Ljubavnice, fokusiran je na sirenje posebnog ekoloskog sjemenarstva tradicijski dobivenih sorti i na koji nacin usmjeriti aktivisticko djelovanje kako bi postiglo najvece rezultate u ocuvanju geneticke raznolikosti bilja. Ove godine odlucili smo suradjivati i s jednim umjetnikom iz Velike Britanije, ali o tome cemo kada projekt zavrsi. Osim s likovnim umjetnicima uspjesno smo suradjivali s udrugom ARTlab I njihovim voditeljicama Vedranom Pavlak i Aldinom Sculac. Odrzali smo pjesnicku rezidenciju “Tragovi u snijegu” i objavili zbirku pjesama. Ideja rezidencije bila je da se kroz tri dana odabrane pjesnike informira o problematici ekoloskog otiska, pojmu permakulture i potencijalnim permakulturnim rjesenjima kako bi mogli kroz kreativno stvaralastvo prenijeti naucene stvari kroz stihove objavljene u elektronickoj zbirci.

XDSCF8725.jpg

Na pocetku si nam ukratko predstavila siru definiciju permakulture, no sto je za tebe osobno permakultura?

Za mene permakultura nije samo nekakva tehnika ili znanje, vec zaista stil zivota. Kada me pitaju koji je moj zivotni moto, uvijek se sjetim svog godisnjaka iz srednje skole u kojem ispod moje slike pise: „Svojim postupcima poboljsati svijet!“ To i dan danas potpisujem. Kroz aktivizam i radom u udruzi ZMAG pokušavam postici taj cilj, ali to je cijelozivotna misija.

XDSCF8734.jpg

Za sve one koji mozda jos nisu dosli u kontakt sa svijetom permakulture, kako se najlakse mogu upoznati s permakulturom i permakulturnim dizajnom?

Svaki cetvrtak od 12-15h otvoreni smo za posjete, a vikendima se na imanju najcesce odrzavaju radionice ili tecajevi. Mozete nas pratiti na Facebooku ZMAG/Reciklirano imanje ili www.zmag.hr. Svi ste pozvani!

XDSCF8783.jpg
XDSCF8697.jpg
XDSCF8753.jpg
XDSCF8778.jpg
XDSCF8716.jpg
XDSCF8719.jpg
XDSCF8726.jpg
XDSCF8740.jpg
XDSCF8763.jpg
DSCF8747.jpg