Prirucnik #3: Kucno kompostiranje

PRIRUCNIK #3
— KUCNO KOMPOSTIRANJE

Jedan od nacina na koji svatko od nas moze doprinijeti zastiti okolisa i odrzivom razvoju je kucno kompostiranje.

O KOMPOSTIRANJU

Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i dogadja se samo od sebe svuda oko nas. Kucnim kompostiranjem, bilo u vlastitom vrtu, dvoristu, balkonu ili stanu, preuzimamo odgovornost za vlastiti otpad i tako, na vrlo konkretan nacin, doprinosimo ocuvanju okolisa i njegovoj regeneraciji.

ZASTO KOMPOSTIRATI?

U posljednjih nekoliko desetljeca svjedocimo ubrzanom porastu nastajanja otpada. Odlaganje otpada na odlagalista trajno oneciscuje i nanosi veliku stetu okolisu; zagadjuje tlo, atmosferu i vode. Takodjer, otpad koji se moze iskoristiti kao sirovina, a umjesto toga se odlaze, gubitak je velike materijalne i energijske vrijednosti.

Preko 40% bioloski razgradivog otpada koji se odlaze na deponijima u Hrvatskoj cine kuhinjski i vrtni biootpad koji se kucnim kompostiranjem moze lako i jednostavno ponovno iskoristiti kao sirovina. Upravo biootpad predstavlja neprocjenjiv resurs za izradu bioplina, gnojiva, biougljena, komposta i toplinske energije.

Zbrinjavanjem vlastitog biootpada smanjujemo ukupnu kolicinu biomase koja odlazi na odlagalista te ujedno doprinosimo smanjenju emisija staklenickih plinova koji nastaju na deponijima i prilikom transporta otpada. Takodjer, kompostiranjem vracamo hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle, gdje ce se postupno pretvoriti u humus – plodno tlo.

Pozitivni ucinci upotrebe komposta; kompost poboljsava strukturu tla, podrzava rast i razvoj zemljisnih organizama, smanjuje potrebe navodnjavanja, stedi fosilna goriva, zadrzava organsku materiju u tlu i zakljucno, smanjuje upotrebu anorganskih mineralnih gnojiva.

KAKO KOMPOSTIRATI?

Kompostiranje mozemo jednostavno pokrenuti oponasanjem prirodnih uvjeta. Osnovu dobre razgradnje cine kisik, pravilan omjer dusicnog ('zelenog', vlaznog) i ugljicnog ('smedjeg', suhog) materijala te dovoljna kolicina vlage. Kompostiranje nije truljenje – to je aeroban proces i ako se ispravno izvodi, nema neugodnih mirisa. Kompostirati se moze na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu, pa cak i u stanu, a gotov kompost mozemo koristiti za uzgoj biljaka ili ga pokloniti nekom vrtlaru.

Kompostiranje u posudi:

1. Na posudi zapremine 40-60 l, koja ima poklopac, izbusite rupe promjera cca 4-6 mm na medjusobnom razmaku od 5cm sa svih strana.

2. Na dno posude stavite cca. 5 cm suhih grancica koje ce posluziti kao drenazni sloj u slucaju pretjeranog nakupljanja vlage te kao aerobni dzep za bolji protok zraka.

3. Na grancice stavite sloj kartona i cca 5 cm suhog lisca (ili neki drugi ugljicni materijal).

4. Dodajte tanki sloj zdrave zemlje, kompost ili glisnac, koji djeluju kao prirodni akvator procesa razgradnje jer sadrze mikroorganizme koji ce potaknuti i odrzavati vas mali pogon za preradu biootpada.

5. Nakon uspostave osnovnih uvjeta, naizmjenicno dodavajte sirovi organski otpad iz kuhinje i ugljicni materijal (suho lisce, usitnjeni karton i sl.) u volumenskom omjeru smedje:zeleno = 2–4:1 ili piljevinu u omjeru smedje:zeleno = 1:1 (jer ima puno veci udio ugljika).

Savjeti:

→ Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit cete ako mijesate sto vise razlicitog i cim vise usitnjenog materijala (na “velicinu palca” – oko 5 cm).
→ Svaka 2-4 dana sadrzaj promijesajte kako biste prozracili sadrzaj kante te pazite da materijal ne postane previse vlazan. Vlaznost provjeravate stiskom materijala u saci: ako se materijal cijedi, znaci da je prevlazno i treba dodati vise suhog, smedjeg materijala; ako se na stisak ruke rasipa, znaci da je presuho i mozete dodati malo vode. Ovakav nacin kompostiranja omogucava da kontinuirano dodajete organske sastojke kroz duzi vremenski period jer se razgradnja pojedine tvari odvija unutar 30 dana. Da biste izdvojili zreli kompost potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgradjuje jos nekih 3-4 tjedna prije nego li ga upotrijebite

Kompostiranje u vrtu:

1. Komposter je najbolje smjestiti u hladu gdje nije izlozen vjetru. Mozete napraviti drveni okvir ili postaviti metalnu zicu na golu zemlju kako biste omogucili glistama i drugim korisnim organizmima da sami iz tla dodju i nasele kompost.

2. Na dno mozete stavi sloj suhih grancica za drenazu i zbog prozracnosti (nije obavezno).

3. Kao prvi sloj stavite usitnjeni karton, suho lisce ili neki drugi ugljicni materijal.

4. Dodajte na hrpu zeleni materijal iz vrta (trava, korov) i organski otpad iz kuhinje te svaki zeleni sloj obavezno posipajte slojem ugljicnog materijala; piljevinu ili svjezu drvenu sjecku dodajte u volumenskom omjeru 1:1, a druge materijale (sijeno, slama, suho lisce, karton i sl.) u volumenskom omjeru smedje:zeleno= 2–4:1.

Savjeti:

→ Materijal ostaje na hrpi dok se ne razgradi, stoga je korisno ima dvije hrpe (tj. dva okvira / pretinca); kada se jedna napuni ostavite ju pokrivenu da se razgradjuje dok punite drugu.
→ Kod “lijenog kompostiranja” pazite da se slojevi ne sabijajaju kako bi ostali prozracni.
→ Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi imali pristup kompostu te kako bi se osiguralo otjecanje suvisne vode i prozracnost hrpe.
→ Osigurajte dobar protok zraka, npr. dodavanjem grancica, preokretanjem i cestim mijesanjem kompostne hrpe.
→ Kompostiranje mozete ubrzati dodavanjem vise materijala bogatijeg dusikom, no u tom slucaju potrebno je hrpu prozracivati, odnosno preokrenuti sadrzaj vilama nakon 5-7 dana (dovod kisika ce pospjesiti razgradnju i osigurati aerobne uvjete) te jos barem jednom nakon 14 dana.
→ Treba pripaziti da se kompost ne isusuje, ali i da se previse ne moci na kisi. Zbog toga ga je korisno zastititi od sunca i oborina, odnosno prekriti kartonom, ceradom, starim tepihom… Time se podrzava zagrijavanje i odrzava umjerena vlaznost (sprijecava gubitak vlage ili pak prekomjerno vlazenje u zimskom razdoblju). Okvir treba ima razmake medju daskama / letvama, radi protoka zraka, a mozete se posluziti i metalnom zicom koja ce drzati organski materijal na okupu.
→ U kompostnu hrpu nikada ne stavljajte otpatke koji bi mogli privuci zivotinje (meso, kosti, ostatke kuhanih jela…)

KOMPOSTIRATI MOŽETE:

Ugljikom bogat “smedji” materijal:
• kuhinjski ubrusi, salvete, piljevina, suho lisce, usitnjeni karton, tuljci od toalet papira
• slama, sijeno ili drvena sjecka (oni se duze razgrađuju pa nisu idealni za kompostiranje u posudama, ali su odlican materijal za “lijene” hrpe u vrtu)

Dusikom bogat “zeleni” materijal:
• sirovi ostaci od pripreme obroka, srz i kore voca i povrca, kava, caj (s vrecicom,ako je od celuloze)
• pokosena trava, ostaci biljaka, uvelo cvijece

Kompostirati možete i:
• ljuske jaja, stare zacine ili brasno, dlaku, nokte

U KOMPOST SE NE STAVLJA:
• kuhana hrana, ulja, tekucine i preradjevine
• ostatci mesa i ribe, kosti, mlijeko i mlijecni proizvodi
• maramice koje su koristene, pelene, ulosci, lijekove
• zarazene biljke, osjemenjeni korov
• vrecice iz usisavaca za prasinu
• izmet pasa i macaka
• papir, novine i casopise (reciklirajte); celulozna vlakna u kompost stavljajte u obliku kartona
• sav ostali otpad koji mocete zasebno razvrstati i ponovno iskoristiti (npr. plastika, metal, staklo, tekstil)
• drvo koje je bilo bojano ili lakirano

IZBJEGAVAJTE:
• pepeo, citruse, lisce oraha i hrasta, jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje, no u manjim kolicinama nece stvarati probleme