Uvodnik #1: Bioraznolikost i kucno sjemenarstvo

UVODNIK #1
— BIORAZNOLIKOST I KUCNO SJEMENARSTVO


Preuzmi uvodnik u .pdf-u

Poticanje odrzive proizvodnje lokalne hrane, zalaganje za opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava, ocuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i tradicije – o svemu tome ovisi buducnost hrane, a time i nasa buducnost. Ako promisljate hranu i propitujete od kuda ona dolazi i na koji nacin je uzgojena, u tom slucaju trebate krenuti od samog pocetka, od izvora – od sjemena.

Bioraznolikost je vazna

Iako zivimo na planetu raznovrsnosti i obilja, bioloska raznolikost se rapidno gubi. Sjeme se standardizira, a desetak kompanija kontrolira 90% trzista. Kako stoga mozemo znati sto tocno jedemo?

Hrvatska na sortnoj listi ima tek 19 cuvanih sorti, a vecina tradicionalnih mogla bi uskoro prestati postojati. Genetska uniformiranost sve vise prevladava, hibridi zamijenjuju starinske sorte voca i povrca koje polako nestaju, a mi zaboravljamo njihov pravi miris i okus.

Ono sjeme koje su nekada cuvale i uzgajale nase bake, ono najljepse i najotpornije sjeme koje su vrtlari brizno birali i uzgajali generacijama – upravo iz tog sjemena nastaje “stvarna” hrana. I to je naslijedje koje je na nama da ga sacuvamo za buduce generacije.

Cuvanjem starih autohtonih sorti sjemena, kao i tradicije koja predstavlja nasu gastro-kulturu i identitet, stiti se bioraznolikost okruzenja i potice lokalna drustveno-ekonomska odrzivost na dobrobit lokalne zajednice i okolisa. A upravo to nagovjestava bolju buducnost hrane za sve.

Sto je jasnije nase poznavanje i razumijevanje bioraznolikosti, to je jaca potreba za njezinim ocuvanjem, kao i kontinuiranim okupljanjem autohtonih sorti i proizvoda uzgojenih na ekoloski i tradicionalan nacin, ujedno povezanih s lokalnom kulturom i krajolikom.

Sve pocinje od sjemena

Sjeme je iznimno vazno jer je osnova uzgoja hrane i predstavlja suverenitet jedne drzave, a od 2014. godine proglaseno je i nematerijalnom kulturnom bastinom UNESCO-a.

Za uzgoj zdravih plodova oduvijek je bilo najbitnije imati prirodno, domace sjeme, dobiveno iz biljaka uzgojenih na prirodan, organski nacin. Upravo s takvim sjemenom pocinje put odrzivog razvoja, koji cuva okolis i kvalitetu tla, za razliku od koncvencionalnog uzgoja.

Uz to, autohtone su vrste sjemena, za razliku od sjemena velikih korporacija, prilagodjene okruzenju i lokalnim uvjetima – od tla, klime i nacina uzgoja – te su otpornije, a donose i neusporedivo ukusnije i bogatije plodove.

Nekada i danas

Svako drustvo selekcioniralo je biljke prema svojim ukusima i potrebama, cime je nastalo golemo bogatstvo njihove genetske raznolikosti. Zasto i danas ne bismo nastavili taj rad?

Pocetak skupljanja sjemena i uzgoja vlastite hrane seze do 12 000 godina unazad, a, za razliku od danasnjice, uzgajalo se na tisuce raznolikih sorti – primjerice, nekada se uzgajalo 5000 sorti krumpira, dok se danas uzgajaju samo 4 sorte. Covjecanstvo je tijekom povijesti koristilo cak 7000 vrsta bilja, od cega i mnogo divljeg jestivog, dok danas koristi svega 30 vrsta (najvise riza, psenica i kukuruz).

Prema procjenama FAO-a, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, raznolikost kultiviranog bilja smanjila se za 75% tijekom 20. stoljeca, a trecina od onoga sto je ostalo bi moglo biti izgubljeno do 2050. Stoga je danas od presudne vaznosti zadaca ocuvanja, uzgoja i razmjene tradicionalnih starih domacih sorti sjemenja.

Razmjene sjemena

Razmjene sjemena pruzaju mogucnost “zivog” kontakta medju vrtlarima i razmjenu informacija o sortama. Ujedno jacaju mrezu lokalnih zajednica, kao i volju da ustraju u ocuvanju tradicijskih sorti, saljuci tako jasnu poruku kako sjeme nije nicije vlasnistvo i da svi imaju jednaku odgovornost da brinu o zajednickoj kolekciji.

Kucno sjemenarstvo

Temeljna svrha kucnog sjemenarstva je ocuvanje i sirenje rijetkih i ugrozenih lokalnih sorti kultiviranog bilja, s ciljem da ih se sacuva od nestajanja. A zajedno sa sjemenom, siri se i tradicijsko znanje o njihovim dobrim svojstvima i uzgoju.

Sto sadimo vecu populaciju neke sorte, bolja je ocuvanost genetske raznolikosti, a sto je veca genetska varijabilnost prisutna u sjemenu, to je veca vjerojatnost da ce neke biljke godisnje napredovati, bez obzira na trendove okolisa.

Tradicijske sorte naseg podneblja, a posebno one koje sami selektiramo iz godine u godinu sve se vise prilagodjavaju vrtu u kojem rastu i s vremenom dobivamo sorte koje su otpornije na bolesti i stetnike. Uzgajajuci raznolike sorte koje se siju u razlicito vrijeme postize se dozrijevanje plodova pomalo, tocno onako kako se “trose”, a time se osigurava i dovoljna zaliha sjemena za sljedecu sezonu.

Najmanje koliko biljaka trebamo ostaviti (ili najmanje koliko metara kvadratnih posijati) da bi nase sjeme koje ćemo koristiti za sljedecu sezonu bilo kvalitetne genetske raznolikosti?

• salata 10 glavica
• suncokret 10 – 15 cvijetova
• kupusnjace (koraba, kelj, brokula, repa) 10 – 15 glavica
• kupus 30 glavica
• karfiol 60 glavica
• gorusica 1 m2
• rikula 1 m2
• mrkva 50 – 100 biljaka (saditi u rano ljeto)
• persin 20 biljaka
• celer 15 biljaka
• heljda 2 m2 / 200-250 sjemenki
• spinat 20–30 biljaka
• koromac 20 biljaka
• zitarice 300 biljaka
kukuruz 100-150 biljaka (odvojene cvijetove muske i zenske)
• psenica 1 m2
• proso 3 m2
• lan 80 biljaka
• grah i bob i soja 10 biljaka
• grasak 50 biljaka
• slanutak, leca 15 biljaka
• novozelandski 10 biljaka
• luk 20 biljaka
• vlasac 10 grmica
• poriluk 10 – 15 biljaka
• cesnjak 10 biljaka
• blitva 10 biljaka
• bundeva i krastavac 6 – 12 biljaka
• rajcica 6 – 12 biljaka
• paprike 6 – 12 biljaka
• krumpir 25 – 30 krumpira

Drustvene banke sjemena
Drustvene banke sjemena su lokalno upravljane i kontrolirane, neformalne institucije ciji je cilj ocuvanje, revitalizacija, jacanje i poboljsanje lokalnog sjemenskog sustava s naglaskom na lokalne tradicijske sorte. Banke sjemena postoje od 1980. godine i moze ih se pronaci diljem svijeta. Od ove godine ZMAG je pokrenuo svoju Drustvenu banku sjemena u vlasnistvu clanova, koja je otvorena za javnost, za proizvodjace hrane, male poljoprivrednike, vrtlare i potrosace, a cije su glavne aktivnosti usmjerene na ocuvanje i uzgoj lokalnih tradicijskih sorti sjemena koje ce se razmnozavati, dijeliti i prenositi buducim generacijama.

Glavni cilj projekta Drustvene banke sjemena je doprinos ocuvanju lokalnih i hrvatskih tradicijskih sorti sjemena i obnavljanje izgubljenih sorti. Takodjer, ostali ciljevi su i kreiranje mreze malih lokalnih proizvodjaca hrane i sjemena, educiranje, podizanje svijesti, dijeljenje znanja o vaznosti ocuvanja lokalnih i tradicijskih sorti i obnavljanje izgubljenih sorti te zagovaranje i politika sjemena, promicanje suvereniteta sjemena i hrane.

Donacija tradicionalnih starih domacih sorti

Tradicionalne stare domace sorte moguce je donirati na adresu udruge ZMAG (Vukomeric 23/3, 10418 Dubranec).

Budite odgovorni proizvodjaci i potrosaci, cuvajte pravo i raznovrsnost prirode!