Uvodnik #2: Permakultura i permakulturni dizajn

UVODNIK #1
— PERMAKULTURA I PERMAKULTURNI DIZAJN

Preuzmi uvodnik u .pdf-u

Sto je permakultura

Permakultura je multidisciplinarna metoda dizajniranja odrzivih i uravnotezenih sustava pomocu modela nadjenih u prirodi. Obuhvaca izrazito sirok spektar znanja i vjestina, od uzgoja hrane, kreiranja odrzivih gradjevina, upravljanja vodom i energijom pa sve do oblikovanja odrzivih zajednica, kvalitetnijih medjuljudskih odnosa i pravednijih ekonomskih modela. Svoj fokus stavlja prvenstveno na odrzivost i zivot u skladu s prirodom. Oponasa uzorke i medjusobne veze kakve nalazimo u prirodi te omogucava bogate prinose hrane i energije za zadovoljavanje lokalih potreba.

Permakulturni dizajn pod kapom etike objedinjuje i povezuje razne aspekte zivota kako bi stvorio obilje, kako za nase drustvo tako i za cjelokupan ekosustav. U kontekstu izazova pred kojima se nalaze covjek i okolis, permakultura je promisljena kao odgovor na pitanje kako ucinkovito raspolagati zemljom i resursima, graditi prebivalista koja su udobna i energetski usinkovita te uzgajati hranu na nacin koji je visoko produktivan, a sve to istodobno u suglasju s prirodnim okruzenjem i svime sto ga cini.

Permakultura istice drustvene vrijednostii kvalitetnije socijalne sustave – njezin primarni cilj je proizvodnja hrane, energije i drugih dobara kako bi zajednice zadrzale standard kvalitetnog zivljenja, ali na ekoloski prihvatljiv nacin. Lokalna zajednica se ojacava kroz prihvacanje prakticnih rjesenja i mogucnosti da se stvori zivot koji manje opterecuje okolis i postize vecu samoodrzivost.

Iako je permakultura razvijena u bogatijim zapadnim zemljama, gdje je ljudi cesto primjenjuju iz hobija, najbolja rjesenja postize upravo u ekonomski nerazvijenim zemljamau kojima se ljudi suocavaju s problemima prenapucenosti, nedostupnosti plodnog tla i degradiranim urbanim podrucjima. Posebno kvalitetna rjesenja nudi u podrucjima pogođenim prirodnim katastrofama gdje je u kratkom vremenu potrebno odrzivo osigurati vodu, hranu i krov nad glavom.

Permakultura je svjesno oblikovanje (dizajn) i odrzavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i zilavost prirodnih ekosustava. Permakultura je harmonicna integracija ljudi i krajolika, koji na odrzivi nacin osigurava hranu, energiju, skloniste i ostale materijalne i nematerijelne potrebe (Bill Mollison, A Designer’s Manual).

Poceci

Permakulturu su sredinom 70-ihu Australiji utemeljili Bill Mollisoni David Holmgren– za svoju metodu izabiru rijec "permakultura" koja simbolizira permanentnu agrikulturu, metodu odrzive proizvodnje hrane.

Uz vlastiti istrazivacki rad i iskustvo, nadahnuce za razvoj koncepta pronasli su u radovima Josepha Russella Smitha (Kultiviranje drveca: stalna poljoprivreda, 1929.) te Ruth Stout i Esther Deans, pionirki vrtlarenja bez okretanja tla i Masanobua Fukuoke, revolucionarnog japanskog poljoprivrednika, dok su kljucan utjecaj na utemeljitelje permakulture ostvarili pioniri svjetske ekologije, braca Eugen i Howard T. Odum. Sve navedeno osiguralo je teoretski okvir i ponudilo konceptualna rjesenja koja su usmjerila razvoj i stvaranje prakticnog holistickog koncepta permakulture. U pocecima usmjerena iskljucivo na upravljanje zemljom, kao permanentna agrikulutra, no u kontekstu promisljanja o fizickim i energetskim resursima kao i organizaciji ljudskih drustva, ubrzo postaje permanentna kultura. Osamdesetih godina 20. stoljeca permakultura stize u Ameriku i Europu.

Osnovna nacela i eticki principi permakulture

Eticki principi i nacela permakulture usredotoceni su na brigu za okolis i prirodu, ukljucujuci covjeka koji je neodvojivi dio prirode. Permakluturni principi nastali su proucavanjem modela iz prirode i tradicionalnih samoodrzivih predindustrijskih drustava. Bez holistickog pristupa i svjesnosti da smo dio sireg ekosustava ne mozemo stvoriti temelje za skladnu i pravednu buducnost.

Eticki principi permakulture

1. Briga za zemlju
→ skrb o tlu, zraku, sumama i vodama

2. Briga za ljude
→ brini se za sebe, svoje bliznje, zajednicu i drustvo u cjelini

3. Pravedna raspodjela
→ postaviti ogranicenja na potrosnju i osigurati preraspodjelu viskova

12 principa permakulturnog dizajna

1. Radi s prirodom, a ne protiv nje (svaki element ima svoju ulogu i doprinosi funkcioniranju cjeline)
2. Dizajniraj prema uzorcima iz prirode (koristenje prirodnih struktura za najbolji ucinak)
3. Povecaj raznolikost jer time povecavas stabilnost (polikultura vs. monokultura)
4. Svaki element treba obavljati vise funkcija
5. Svaka funkcija treba biti potpomognuta s vise elemenata
6. Stvori prinose (dobit je ogranicena samo nedostatkom maste)
7. Stvori samoregulacijske sustave (minimalan trud za maksimalan ucinak)
8. Uklopi radije nego odbaci ili suradnja, a ne natjecanje
9. Koristi obnovljive izvore energije (ulovi i pohrani energiju)
10. Smanji konzumaciju, ne proizvodi otpad i recikliraj na licu mjesta (odgovorna potrosnja)
11. Postigni mala rjesenja - koristi ono sto imas
12. Budi kreativan i reagiraj na promjenu (stvaraj vidljive promjene i koristi sve do punog potencijala)

Ostalo

Uz spomenuto, tecaj permakulture uobicajeno ukljucuje, medju ostalim, i sljedece teme:

• osnovni alati permakulturnog dizajniranja (zone i sektori)
• uzorci iz prirode i citanje krajolika
• mikroklima i lokalna posebnost terena
• permakulturno vrtlarstvo, planiranje i dizajn vrta
• urbana premakultura
• tlo i voda
• strukture i energija
• zastita bilja i ocuvanje raznolikosti
• cuvanje sjemena
• sumski vrt i biljne zajednice
• odrzivo graditeljstvo
• permakultura i zajednica
• dobra ekonomija