Prirucnik #4: Zero-waste kupovina

PRIRUCNIK #4
— ZERO-WASTE KUPOVINA: HRANA I KOZMETIKA

Preuzmi prirucnik u .pdf-u

Jednokratna upotreba udruzena s masovnom proizvodnjom i kupovinom dovodi do jednako masovnog povecanja proizvodnje otpada. Primjerice, svake godine proizvede se pet milijardi jednokratnih plasticnih vrecica, a svake minute proda se milijun plasticnih boca vode. Cak 99% stvari koje kupimo zavrsi u smecu u roku 6 mjeseci, a neke i u roku od par sekundi (npr. plasticna zlicica za kavu ili stapici za usi). Tako bacamo nezamislivih 400 tona otpada na sat, a procijenjuje se da ukupno na svijetu svake godine bacimo preko 2 milijarde tona otpada.

Najvise otpada zavrsi na odlagalistima sto trajno oneciscuje i nanosi veliku stetu okolisu. Procjedne vode i staklenicki plinovi zagadjuju tlo, atmosferu i vode – teski metali i stetni spojevi emitiraju se u zrak te prodiru u povrsinske ili podzemne vode i u tlo. Takodjer, velike kolicine otpada raznim vodenim tokovima dospijevaju u mora i oceane, gdje cine do 80% morskog otpada od cega godisnje umre milijun riba, sisavaca, ptica i gmazova. Dio otpada se spaljuje te tako postaje najveci izvor dioksina i furana (jedni od najtoksicnijih spojeva), a najmanji se dio ustvari reciklira.

Plasticni predmeti predstavljaju poseban problem jer su jeftini za proizvodnju i  najcesce namijenjeni za jednokratnu upotrebu, a potrebne su im stotine i tisuce godina da se raspadnu. No ni tada ustvari ne nestaju vec prelaze u mikro i nanoplastiku, cime dospjevaju i u hranidbeni lanac ljudi. Takodjer, vecina sirovina za izradu plastike dolazi od fosilnih goriva; nafte, ugljena i plina, znaci od neobnovljivih izvora koji zagadjuju okolis, ugrozavaju zdravlje ljudi i uzrokuju klimatske promjene.  

Otpad koji se moze iskoristiti kao sirovina, a umjesto toga se odlaze, gubitak je velike materijalne i energijske vrijednosti. Primjer toga je kuhinjski i vrtni biootpad koji se kucnim kompostiranjem moze lako i jednostavno ponovno iskoristiti kao sirovina, a cini cak 40% bioloski razgradivog otpada koji se odlaze na odlagalistima u Hrvatskoj. Upravo biootpad predstavlja neprocjenjiv resurs za izradu bioplina, gnojiva, biougljena, komposta i toplinske energije. Takodjer, kompostiranjem se vracaju hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle, gdje ce se postupno pretvoriti u humus – plodno tlo.

Svi smo mi pojedinacno uzrok (ali i rjesenje) globalnog problema. Promjenom svojih navika mozemo smanjiti kolicinu otpada koji proizvodimo, a time i vlastiti ekoloski otisak.

Kupovinom organske i lokalno proizvedene hrane, koristenjem platnenih vrecica i drugih ekoloski prihvatljivih ambalaza, umjerenom i ucinkovitom prehranom i kupovinom, sadnjom vrta i uzgajanjem vlastite hrane, kompostiranjem organskog otpada, ponovnom upotrebom predmeta i recikliranjem, izradom kozmetickih proizvoda i osnovnih namirnica, prelaskom na vegansku prehranu, cescim hodanjem ili voznjom bicikla, sadnjom jednog stabla, … svatko od nas moze dati svoj doprinos ocuvanju okolisa.

Osvjesteno kupujte, kuhajte, jedite i zivite

Kada idete u zdravu nabavku, mislite i na okolis! Ponesite svoje platnene torbe i staklenke, recite ne plasticnim vrecicama i ambalazama. Kada god mozete odaberite lokalne i organske proizvode u rinfuzi ili ekoloski prihvatljivijim pakiranjima – staklenkama, kartonskim ambalazama i vrecicama od recikliranog papira (sacuvajte ih i upotrijebite više puta i tek onda – reciklirajte). 

SAVJETI ZA SRETNU ZERO-WASTE NABAVKU

Recite ne svemu nepotrebnom. Smanjite kolicinu stvari koju trebate. Ponovno upotrebljavajte sve sto koristite. Sve ostalo reciklirajte i kompostirajte!

  • Nabavite osnovni “paket” za ZERO-WASTE nabavku – vecu platnenu torbu, manje platnene vrecice za namirnice, staklenke

  • Kupujte organsku i lokalno proizvedenu hranu, po mogucnosti od lokalnih OPG-ova na trznicama

  • Uvijek sa sobom u nabavku nosite platnene torbe i staklenke te kupujte lokalne organske proizvode koji su dostupni u rinfuzi i ekoloski prihvatljivim pakiranjima (staklo, papir, karton, biorazgradiva i jestiva ambalaza)

  • Osigurajte dovoljan broj platnenih vrecica za namirnice i staklenki u kojima mozete skladistiti hranu te posvetite vise paznje cuvanju namirnica

  • Naucite adekvatno konzervirati i zamrznuti hranu kako biste smanjili otpad u svojoj kuhinji

  • Izbjegavajte konzerviranu i preradjenu hranu pakiranu u plasticnoj ambalazi i tetrapaku, a umjesto toga pokusajte sami napraviti osnovne namirnice (biljno mlijeko, sokove, kruh, namaze...)

  • Ne kupujte napitke u plasticnim bocama i limenkama, nego uvijek sa sobom nosite svoju bocu, filtrirajte vodu ili kupujte napitke u staklenkama (koje ponovno mozete koristiti)

  • Ne koristite jednokratno plasticno posudje i pribor – slamke, pribor za jelo, tanjure, posude za hranu, salice... nabavite verzije od bambusa ili nehrdjajuceg celika i uvijek ih nosite sa sobom (i kad narucujete pice poput limunade uvijek unaprijed napomenite da ne zelite slamku)

  • Kupujte pametno i hranite se umjereno i ucinkovito – planirajte, radite popis za kupovinu i ne kupujte namirnice u nepotrebnim kolicinama, radije kupujte tocno ono sto vam treba cesce i u malim kolicinama

  • Izbjegavajte kupnju dvostruko pakiranih proizvoda

  • Birajte veca pakiranja umjesto manjih

  • Koristite proizvode napravljene od netoksicnih i recikliranih (ili reciklirajucih materijala) i uvijek obratite pozornost da ambalaza u kojoj kupujete hranu ne sadrzi po zdravlje opasan Bisfenol A (BPA)

  • Kompostirajte ostatke od voca i povrca iz kuhinje i vrta

  • Popravite sve sto možete i ponovno upotrijebite

  • Razvrstavajte otpad i reciklirajte papir, plastiku, metal i staklo

  • Posadite vrt na balkonu ili krovu i uzgajajte vlastitu hranu

  • Naucite sami proizvoditi kozmeticke proizvode i sredstva za ciscenje

  • Postavljajte pitanja i kad god mozete trazite odrzivije ambalaze